Hipertenzija i fibrilacija atrija – prevencijom do zdravlja

Hipertenzija

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak glavni je čimbenik rizika velikog broja bolesti srca i krvožilnog sustava kao i akutnih cerebrovaskularnih poremećaja.
Hipertenzija je bolest koja se često kasno dijagnosticira, no podatak koji još više zabrinjava je da velik broj osoba pati od hipertenzije, a da toga nisu niti svjesni. Poražavajuće činjenice su i da se velik postotak osoba s povišenim krvnim tlakom ne javi liječniku, niti redovito kontrolira krvni tlak te da je prosječan tlak liječenog hipertoničara daleko iznad preporučenih vrijednosti.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija u općoj populaciji, i pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj oko 40.000 osoba boluje od nekog oblika ove bolesti. Simptomi uglavnom ovise o kliničkoj manifestaciji srčanih poremećaja ali jednako tako fibrilacija atrija može biti i bez simptoma, a neliječena predstavlja veliku opasnost za nastanak moždanog udara i infarkta miokarda.

Iako se može javiti u svakoj životnoj dobi, fibrilacija atrija češća je u osoba starije dobi, a u svakoj dobi je nešto češća u muškaraca. Rizik pojave fibrilacije atrija raste s dobi pa je tako u dobi iznad 80 godina prisutna u 10% populacije.
Postoje brojni faktori koji utječu na pojavu fibrilacije atrija. Osim već spomenute dobi i spola, najčešći faktori rizika za razvoj fibrilacije atrija su povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca.

Ostali faktori koji utječu na pojavu fibrilacije su:

• bolest srčanih zalistaka
• prijašnje operacije srca
• bolesti štitnjače
• šećerna bolest
• konzumiranje alkohola
• zatajivanje srca

Simptomi

Bolesnici mogu imati palpitacije, osjećaj nedostatka zraka, bolove u prsištu, omaglice, gubitke svijesti ali mogu biti i bez simptoma te se fibrilacija atrija otkriva slučajno.

Dijagnoza i terapija

Dijagnoza fibrilacije atrija postavlja se nakon anamneze i pregleda bolesnika 12 kanalnim EKG-om. Kod većine bolesnika potrebno je učiniti i dodatnu kardiološku obradu koja uključuje ultrazvuk srca, ergometriju i 24-satni holter EKG.

Terapija fibrilacije atrija uključuje sljedeće:

• Prevencija moždanog udara, koja uključuje uzimanje antikoagulantnih lijekova (lijekovi protiv zgrušavanja krvi).
• Kontrola ritma što znači održavanje normalnog sinusnog ritma, a koji uključuje antiaritmike, elektrokardioverziju te kod nekih bolesnika elektrofiziološko ispitivanje i ablaciju ušća plućnih vena.
• Kontrola frekvencije kod bolesnika koji su u trajnoj fibrilaciji atrija.
  Također, kod nekih bolesnika kod kojih se ne može kontrolirati ubrzana frekvencija može se učiniti ugradnja elektrostimulatora, a zatim ablacija AV čvora.

Mjerenje krvnog tlaka

Redovito i ispravno mjerenje krvnog tlaka omogućuje pravovremeno liječenje i korekciju terapije hipertenzije, dok rano otkrivanje fibrilacije atrija i odgovarajuća terapija dodatno umanjuju rizik za nastanak ozbiljnih komplikacija, ponajprije moždanog udara.
Liječnici i udruženja za hipertenziju preporučuju provođenje barem dva uzastopna mjerenja krvnog tlaka te bilježenje prosječne vrijednosti. Suvremena tehnologija i nova generacija Microlife tlakomjera omogućuje provođenje uzastopnih mjerenja samo jednim pritiskom, pri čemu uređaj automatski provodi izračun prosječne vrijednosti te je bilježi u memoriju, što omogućuje pouzdanu kontrolu sukladno zdravstvenim smjernicama.
Današnje inovacije otišle su i korak dalje, implementirajući složene algoritme detekcije fibrilacije atrija. Naprednim Microlife AFIB tlakomjerom korisnici mogu otkriti ovu najčešću aritmiju pri uobičajenom, redovitom mjerenju krvnog tlaka kod kuće te se pravovremeno javiti liječniku koji će odlučiti o potrebi daljnje obrade.