Upoznajte se sa radom ljudskog srca

Srce je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Ponaša se kao pumpa koja pumpa krv i  opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima.

Znate li kako radi ljudsko srce te koji procesi su potrebni da bi ono ostalo zdravo? Često čujemo pojmove kao što su aritmija srca, otkucaji srca, preskakanje srca, angina pektoris. No znamo li kako su ti pojmovi povezani s našim srcem te kako utječu na razvoj bolesti srca?

Srce je organ, koji kao i svaki drugi može patiti od ozbiljnih problema koji zahtijevaju odgovarajuće liječenje. Teška oštećenja u srcu mogu izazvati srčani udar koji pak može dovesti do smrti.

Kako radi ljudsko srce?

Srce ima tri sloja – prvi je endokard koji oblaže unutrašnjost srca, drugi je miokard koji se nalazi u sredini a treći je vanjski sloj epikard. Srce se sastoji od četiri komore odnosno šupljine, dvije su s desne strane srca a dvije su s lijeve strane srca. Gornje komore zovemo pretklijetkama – atrijima, a donje zovemo  klijetkama – ventrikulama. Srčana pregrada ili septum odvaja lijevu i desnu stranu srca. Ti dijelovi imaju važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju srca. Glavna funkcija srca je dovođenje krvi obogaćene kisikom u svaki dio tijela.

Prvo nečista krv, odnosno krv siromašna kisikom i bogata ugljičnim dioksidom ulazi u desnu pretklijetku kroz donju šuplju venu (dovodi krv iz donjeg dijela tijela) i gornju šuplju venu (dovodi krv iz gornjeg dijela tijela). Onda prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu klijetku. Klijetka se grči i gura krv do plućnog zaliska koji prenosi nečistu krv do pluća gdje kisik ponovo ulazi u krv, a ugljični dioksid iz nje izlazi.

Potom plućna vena prenosi kisikom obogaćenu krv do lijeve strane srca. Krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku pa kroz bikuspidalni zalistak i onda u lijevu klijetku. Tada se klijetka grči i gura krv do aorte kroz aortalni zalistak. Aorta je svojevrsna posuda koja distribuira krv do različitih organa i tkiva.

Kad god je desna ili lijeva klijetka ispunjena krvlju, zatvaraju se i trikuspidalni i mitralni (bikuspidalni) srčani zalistak kako krv ne bi mogla ući nazad u pretklijetku dok se klijetke grče. Taj se proces ponavlja sve dok je osoba živa.

Površina pretklijetki i klijetki obložena je posebnim mišićem jer se one moraju grčiti i opustiti na pravilan način kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.

Sinoatrijski čvor je prirodni „pacemaker srca“, odnosno elektrostimulator srca koji se nalazi u desnoj pretklijetki srca koji u redovitim razmacima šalje električni impuls. Šalje te impulse po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok je ljudsko tijelo opušteno, te u većoj stopi ako se vježba ili fizički napreže. Stopa impulsa ovisi o postojanosti posla kojim se čovjek bavi.

Ti impulsi navode pretklijetku da se grči kako bi se krv mogla preliti u klijetku. Potom se impuls šalje u atrioventrikularni čvor koji se nalazi u donjem dijelu desne pretklijetke. Tu se impuls zadrži što uzrokuje kratko kašnjenje. Taj atrioventrikularni čvor šalje impuls klijetki te se krv pumpa iz klijetke i ide u tijelo ili u pluća. Cijeli proces se ponavlja sa svakim impulsom. Taj električni impuls srca uzrokuje otkucaje srca.

Svake minute se pumpa gotovo 5 litara krvi, a svaki impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća. Težina ženskog srca iznosi otprilike 255 grama a muškog otprilike 300 grama. Srce normalne osobe ima otprilike 72 otkucaja u minuti. Broj otkucaja se mijenja ovisno o dobi, tjelovježbi, zdravlju itd.