Kardiovaskularne bolesti uzrokovale su tri četvrtine svih smrti, a mogu biti spriječene promjenom loših životnih navika.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći uzrok smrtnosti i oboljenja u svijetu i u Hrvatskoj.
Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca, odnosno svake dvije sekunde na svijetu će od posljedica kardiovaskularne bolesti preminuti jedan čovjek. Postoji blaga tendencija pada smrtnosti i stope KVB-a u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi, a u srednjoj i istočnoj oni stagniraju.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pretpostavlja da tri četvrtine svih smrti uzrokovanih KVB-om mogu biti spriječene promjenom loših životnih navika
- pušenje,
- loše prehrambene navike,
- debljina,
- fizička neaktivnost,
- psihosocijalni stres,
Upravo po navedenim navikama, Svjetska zdravstvena organizacija svojim dokumentima potiče na provođenje integriranoga pristupa prevencije kardiovaskularne bolesti primjenom preventivnih programa.
Rizici bolesti srca (nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, arterijska hipertenzija, dijabetes, dislipidemija) pridonose ranom razvoju ateroskleroze, njezinoj progresiji i razvoju KVB-a (ishemijska bolest srca, cerebrovaskularna bolest, periferna arterijska bolest).
Europsko kardiološko društvo (ESC) osim donesenih smjernica za prevenciju kardiovaskularne bolesti aktivno sudjeluje u politici zdravlja te je kao svoj cilj zacrtao da nijedno novorođeno dijete u trećem tisućljeću ne oboli i ne umre od KVB-a prije svoje 65. godine života.
Prema zadnjim ESC-ovim smjernicama KV prevencije, smatra se da > 50 % KV mortaliteta možemo spriječiti prevencijom, a 40 % terapijskim mjerama. KV prevencija mora započeti još u trudnoći i trajati tijekom cijelog života. Stoga su prijeko potrebni edukativni programi, trajno aktivno djelovanje na području javnoga zdravstva i individualni preventivni programi.
Primjer iz Nizozemske
Prije godinu dana prof J. Deckers i dr. R. Kraaijenhagen objavili su izvještaj o kardiovaskularnom zdravlju Nizozemaca. Nizozemski se zdravstveni sustav reformirao unatrag pet godina. Na 17 milijuna stanovnika imaju osam klinika, šest velikih i 15 malih bolnica, 900 kardiologa i 10 000 obiteljskih liječnika. Zdravstvena je zaštita decentralizirana na lokalnim razinama. Starenjem stanovništva raste prevalencija KVB-a, ali pada KV mortalitet. U Nizozemskoj su maligne bolesti postale glavni uzrok mortaliteta, a KVB su na drugom mjestu. Samo Španjolska i Francuska imaju manji KV mortalitet. Promjene navika i redukcija čimbenika rizika te pojedine mjere koje su pogodovale padu KV smrtnosti u Nizozemskoj jesu: – smanjenje broja pušača – visokozasićene masti isključene su iz prehrambenih prizvoda – smanjen unos soli, ali još uvijek nedovoljan unos voća i povrća – 60 % Nizozemaca fizički je aktivno (2011. godine pokrenut je program Healthy Moving) – 34 % Nizozemaca ima ukupni kolesterol < 5,0 mmol/L – prevalencija dijabetesa: 7 % muškaraca i 5,5 % žena – arterijska hipertenzija: 17 % Nizozemaca od 30. do 39. godine i 71 % od 70. do 80. godine života – bolje organizirana invazivna kardijalna skrb.
U Nizozemskoj je prevencija podijeljena u četiri stupnja.
- Univerzalna – obuhvaćena je opća populacija (ciljevi su promicanje zdravlja, redukcija čimbenika rizika i sprječavanje bolesti).
- Selektivna – identifikacija visokorizičnih bolesnika i poduzimanje ciljanih preventivnih mjera.
- Indicirana – u visokorizičnih bolesnika prevenirati razvoj bolesti i njezinih komplikacija (uključuje se i medikamentna terapija).
- Prevencija liječenjem – sprječavanje komplikacija KVB-a. Potkraj 2013. godine Nizozemska je donijela Nacionalni preventivni plan koji uključuje lokalne i državne vlasti, industriju i socijalno-obrazovne organizacije.
Taj se preventivni plan sastoji od triju glavnih ciljeva:
– promicanja zdravlja i prevencije bolesti u okolini gdje ljudi žive, rade i uče
– prevenciji se dodjeljuje važna uloga u zdravstvenoj skrbi
– sačuvati odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.
Tim se planom promiče univerzalna, individualna, selektivna prevencija u zajednicama. Pridaje se važnost ranoj detekciji bolesti i liječenju te regulaciji čimbenika rizika, čime se smanjuje pobol.
Nizozemska je u svrhu prevencije razvila mnoge aktivnosti i društva na svim razinama npr.: Healthy Weight, Young People with Healthy Weight, Healthy School, Alliance Smokefree Netherlands, Prevention Consult Alliance, Individual Care Plan for Cardiovascular Risk Management…Što možemo (trebamo) učiniti Primjer Nizozemske upozorava na važnost aktivacije svih segmenata društva u zajedničkom cilju KV prevencije kako bi se smanjili morbiditet i mortalitet.
Ekonomska recesija koja je već niz godina prisutna u Hrvatskoj ne samo da se odražava na loše socijalno ekonomsko stanje stanovništva nego i na loše kardiovaskularno zdravlje sa sve većim primjenama loših životnih navika, a bez jasnih globalnih preventivnih mjera i aktivnosti društva.
Boljom suradnjom vladinih i nevladinih udruga i medicinskih društava treba stvoriti zajedničku strategiju u promicanju zdravih životnih navika, prevenciji i prepoznavanju KV rizika. Time bismo izbjegli da najveći teret KV prevencije snose liječ- nici, nažalost, sve više kardiolozi, koji se najčešće suočavaju s već razvijenim KVB-om te liječenjem njegovih komplikacija. Cilj nam treba biti misao Browna i O’Connora: „Moramo stvoriti zdravo društvo i inkorporirati prevenciju u svakodnevni život.“
Zaključak
Danas je u Hrvatskoj najveći teret kardiovaskularne prevencije na liječnicima. Time postižemo samo individualnu prevenciju. Ne postoji sustavna politika društva koja bi djelovala na cijelu populaciju. Može li nam Nizozemska svojim primjerom aktivnosti KV prevencije na razini cijeloga društva biti primjer? Dobar uzor i u ovim uvjetima ekonomske recesije. Mediteranska smo zemlja, a Francuska i Španjolska kao mediteranske zemlje imaju najbolje rezultate u redukciji KV morbiditeta i mortaliteta. Cilj nam svima treba biti produljenje prosječnoga životnog vijeka uz smanjenje prijevremenog umiranja od KV bolesti.
No Comments
Please login to comment