O kuhinjskoj soli

Natrij+klor=kuhinjska sol (natrijev klorid, NaCl)

Natrij je iznimno važan elektrolit prisutan u izvanstaničnoj tekućini. Jedna od  najvažnijih prednosti natrija je kontrola oslobađanja i izlučivanja enzima i kontrakcija mišića. Jako je važan za regulaciju i održavanje adekvatne količine tekućine u ljudskom tijelu. Neke ostale prednosti natrija su poboljšana funkcija srca, živčanog sustava i apsorpcija glukoze.

Neki od najboljih izvora natrija su jabuke, sol, domaće juhe, kupus, žutanjci, banane i mahunarke. Čak i mrkva, prašak za pecivo, soda bikarbona, repa i lisnato povrće sadrže popriličan udio natrija. Topljeni sir, dimljena riba, meso, slane grickalice, kiseli krastavci i polugotovi umaci sadrže dovoljnu količinu natrija, ali ne bi smjeli biti dio svakodnevne prehrane.

Klor sudjeluje u velikoj mjeri u osnovnim biokemijskim procesima, a jedna od najvažnijih uloga klora ostvaruje se u procesu probave.

Kuhinjska sol je, u umjerenim količinama, neophodna i značajna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biokemijskim procesima u organizmu, međutim zbog njene prekomjerne konzumacije ona je danas opasnost za čovjeka.

Sol nema nikakve energetske vrijednosti. Količina kalorija koju ova namirnica daje svojim izgaranjem jednaka je nuli. Dovoljno je svega jedan do dva grama soli kako bismo zadovoljili dnevnu potrebu organizma za tom namirnicom. Pravi je apsurd činjenica da se ta količina uglavnom dobije jednostavnom konzumacijom namirnica koje već u svom sastavu imaju natrijevog klorida, bez dodatnog zasoljavanja.

Ako se pak u iznimnim slučajevima dogodi da je količina soli koju unosimo u organizam manja od dnevne potrebe, vrlo brzo osjetit ćemo grčenje mišića i opću slabost.

Oni sportovi koji dovode do dodatnog znojenja organizma iziskuju i unošenje dodatnih količina soli u prehranu. Pri izrazitim fizičkim naporima, naročito ljeti, organizam znojenjem može izgubiti i do 2 litre znoja dnevno. Znojem se izlučuju mnogi štetni i toksični spojevi iz organizma, ali i velike količine otopljenih minerala. Na taj način može se izlučiti iz organizma i do 15 grama natrijevog klorida na dan. Dodatno zasoljavanje jela je u takvim slučajevima nužno i neophodno za održavanje ravnoteže metabolizma.

Zašto je štetna?

Vodeći je rizični čimbenik hipertenzije, ali je povezana i s ostalim bolestima kao što su bubrežni kamenci, karcinom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoza i bronhalna astma.

Pretjerana konzumacija soli izaziva:

• visoki krvni tlak
• povećan rizik za bolesti srca i bolesti bubrega
• povećano zadržavanje vode
• dehidracija

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija je u globalne dobrovoljne ciljeve za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.

• dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik obolijevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

Preporučeni dnevni unos soli:

• za djecu do 1 godine života 1 gram;
• za djecu od 1 do 3 godine života 2 grama;
• za djecu od 4 do 7 godina života 3 grama;
• za djecu od 7 do 10 godina života 5 grama;
• za ostale dobne skupine najviše 6 grama soli na dan.

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

Konzumacija prekomjernih količina soli je samo loša navika koju možemo i moramo promijeniti kako bismo osigurali zdraviji život.

Kako smanjenje soli utječe na moj organizam?

Manje soli u hrani doprinosi smanjenju krvnog tlaka, ali i povećava učinak lijekova koji se uzimaju kod hipertenzije, učinkovito bi djelovalo i na rad bubrega. Osim smanjenjem unosa soli, organizmu možemo pomoći i povećanim unosom kalija. Ravnoteža između količine natrija i kalija u prehrani ima direktni utjecaj na razinu krvnog tlaka. Kalij ćemo naći u neobrađenim namirnicama poput svježeg voća i povrća te u cjelovitim žitaricama